Investicije prema djelatnostima

Disponible uniquement sur Etudier
  • Pages : 7 (1728 mots )
  • Téléchargement(s) : 0
  • Publié le : 21 mars 2011
Lire le document complet
Aperçu du document
1. Investicije prema djelatnostima

Investicije možemo rangirati prema djelatnostima. U svakoj državi određena djelatnost se razvija, tj. u nju se investira više radi efekta koji se želi postići. Ako neka država želi razviti turizam kao svoju glavnu gospodarsku djelatnost, lako je za shvatiti da će to gospodarstvo ulagati više u turizam.

Svi znamo da živimo u zemlji punoj prirodnih bogatsvakoji su jedan od temelja za napredak gospodarstava. Tranzitna smo zemlja koja neprestano pokušava unaprijediti svoje gospodarstvo kako bi bila u rangu sa razvijenim svijetom, iako nam u zadnjih par godina zbog gospodarske krize koja je zahvatila cijeli svijet ne ide najbolje i većina investicija su stala.

Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj u skoro svim sektorima, zbog toga, nije samoprivlačna domačim investitorima, nego i inozemnim investitorima. Na našu žalost, više u nju investiraju strane zemlje, nego mi sami.

1.1. Investiticije u poljoprivredi

Poljoprivreda ima tri glavne zadaće, a to su:
1) prehranjivanje domaćeg stanovništva
2) oskrbljivanje industrije sirovinama
3) izvozna funkcija.
Kako bi mogli postići sve tri zadaće potrebno je racionalno i efikasnokoristiti raspoloživa poljoprivredna zemljišta. Obradivu poljoprivrednu površinu čine:

|Oranice i vrtovi |1.466.000 ha |
|Voćnjaci | 70.000 ha |
|Vinogradi | 71.000 ha |
|Livade | 413.000 ha |
|UKUPNO |2.020.000 ha|

Izvor:

U Hrvatskoj postoji agrarna struktura koju čine obiteljska gospodarstva, dionička društva i poljoprivredne zadruge. Najveći dio čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Poljoprivredne zadruge su udruženja poljoprivrednika kojima pokušavaju sniziti troškove proizvodnje, povećati proizvodnju i poboljšati plasman proizvoda na tržište. ¼ zadruga u Hrvatskoj otpada napoljoprivredne zadruge.

Danas se u Hrvatskoj koriste razni poticaji, naknade, potpore za razvoj poljoprivrede.

Novčani poticaji uveli su se 1958.g. i oni su bili važan oblik zaštite tržišta i poticanaj proizvodnje. Proizvodnjom svake dodatne jedinice, poljoprivrednik dobiva novčani poticaj. Sve do sredine šezdesetih godina novčane su se naknade isplaćivale za gotovo sve
najvažnije inpute da bise zatim reducirale na mineralna gnojiva i kvalitetno poljoprivredno
sjeme i od 1999. samo na prodano i isporučeno, deklarirano poljoprivredno sjeme.

Novčane naknade ili regresi potiću uvođenje novih postupaka proizvodnje i nova sredstva, uvedene su 1952. g. One imaju dvostruku zadaću. Prvo, nižim cijenama određenih inputa stimulira se njihovo brže i šire uvođenje u masovnu poljoprivrednuproizvodnju. Drugo, one su oblik subvencioniranja ne samo poljoprivrede nego i industrije odgovarajućih proizvodnih sredstava. 

Porezi su za poljoprivrednike značile trošak i samim time skuplju proizvodnju kao i finalni proizvod. 1997. godine ukinut je porez koji su vlasnici plaćali na katastarski prihod. 2001. godine uveden je porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište kojim se želipotaknuti da se sva iskoristiva poljoprivredna zemljišta iskoriste na najefikasniji način.

Državni proračun velike svote novaca daje poljoprivrednicima u obliku subvencija.

Tablica: Subvencije u poljoprivredi u državnom proračunu u razdoblju od 1995. – 2002.

|GODINA |UKUPNO (MIL. KN) |UDIO U: (%)|
| | |DRŽAVNOM PRORAČUNU |UKUPNOM BDPU |BDPU POLJOPRIVREDE |
|1995. |502 |1,75 |0,51 |6,39 |
|1996. |510 |1,45 |0,47 |5,74...
tracking img