Krleza i andric.

Disponible uniquement sur Etudier
  • Pages : 35 (8722 mots )
  • Téléchargement(s) : 0
  • Publié le : 17 avril 2011
Lire le document complet
Aperçu du document
Miroslav Krleža (1893. – 1981.)

antologijske pjesme: Jesenja pjesma, Plameni vjetar, Naša kuća, Nokturno u samotnoj sobi, Pjesma starinskog ormara, Pjesma mrtvom čovjeku, Jeruzalemski dijalog, Noć u provinciji, Pjesma toreadora, Bonaca u predvečerje, Ni med cvetjem ni pravice, Khevenhiller, Na mukah, Planetarijum

Krleža je nedvojbeno ključna figura hrvatske književnosti 20. stoljeća. Urodnom Zagrebu polazio je osnovnu školu i gimnaziju, a kadetsku školu u Pečuhu, gdje kao jedan od najboljih pitomaca zaslužuje carsku stipendiju za budimpeštansku vojnu akademiju Ludoviceum. Nakon dva pokušaja bijega u Srbiju, isključen je iz svih časničkih škola pa se 1913. vraća u Zagreb, a već sljedeće godine počinje njegova intenzivna književna djelatnost: 1914. izlaze mu u Književnim novostimadrame Legenda i Maskerata. Radi i kao novinar. Nakon galicijskog ratnog iskustva 1916, nastavlja književnu i novinarsku karijeru te se angažira na strani socijaldemokratskog i komunističkog pokreta te napada velikosrpsku ideologiju i karađoređevićevsku monarhiju te polemizira o hrvatskoj kulturi i književnosti.
1919. ženi se Leposavom (Belom) Kangrga, a u međuratnom razdoblju pokreće nekolikočasopisa: 1919. polumjesečnik Plamen (s A. Cesarcom), 1923. Književnu republiku, 1934. Danas (s M. Bogdanovićem) i 1939. Pečat, u kojem nastavlja sukob započet Predgovorom Podravskim motivima Krste Hegedušića iz 1933. Nakon uspostave NDH, njegove knjige i ime su zabranjeni, a na životu ostaje zahvaljujući samo utjecajnim prijateljima. Kapitulacijom Italije, mijenja se odnos ustaškog režima premaKrleži pa mu Pavelić nudi aktiviranje u javnom životu, ali Krleža to odbija, kao i pozive za pristupanje partizanskom pokretu, bojeći se osvete svojih protivnika u sukobu na ljevici.
Nakon Drugog svjetskog rata uređuje Republiku, postaje član, a zatim i potpredsjednik JAZU, prijateljuje s Josipom Brozom Titom, ravna Leksikografskim zavodom, pripremajući enciklopedijska izdanja. Na kongresu uLjubljani, 1952. drži govor koji će označiti obrat u odnosu na dominaciju socrealizma i dogmatizma u umjetnosti. Šezdesetih godina postaje nedodirljivom institucijom kulturnog i književnog života, pokreće časopis Forum i okuplja oko sebe niz nacionalno orijentiranih intelektualaca. Nakon potpisa na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika podnosi ostavku na članstvo CK SKH i povlači se iz javnogživota. Za vrijeme Hrvatskog proljeća drži se rezervirano, ali se nakon njegova sloma zalaže za progonjene intelektualce. Umire u Zagrebu krajem 1981.

Krležino je književno djelo modernistički projekt u lirici, drami i pripovjednoj prozi, a napisao je i nekoliko knjiga eseja, polemika (Moj obračun s njima), putopisa (Izlet u Rusiju), dnevnika i autobiografske proze (Djetinjstvo 1902 – 1903). Do1930. objavio je i nekoliko zbirki pjesama (Pan, Tri simfonije, Pjesme I, Pjesme II, Pjesme III, Lirika), a vrhuncem njegova opusa i modernog hrvatskog dijalektalnog izraza smatraju se Balade Petrice Kerempuha (1936).
Njegov dramski opus premašuje petnaest jednočinki i drama, napisanih i dorađenih između 1913/14. i 1970, a najčešće se dijeli u četiri razdoblja:
mladenačko (Legenda, MichelangeloBuonarotti, Kristofor Kolumbo, Maskerata, Kraljevo, Adam i Eva, Saloma), s jakim utjecajima secesije, simbolizma i ekspresionizma, obuhvaćeno u knjizi Legende (1933);
prijelazno: od ekspresionizma prema realizmu, odnosno s mita na društveni i politički život (U logoru, Vučjak, Golgota);
glembajevsko (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), koje predstavlja inačicu psihološkoga i društvenokritičkogrealizma;
razdoblje sinteze ili povratka na mladenačku dramaturgiju (Aretej, Put u raj).

Krležina novelistika razvrstava se obično u tri tematske skupine koje odgovaraju trima knjigama:
novele o hrvatskim domobranima u vrijeme I svjetskog rata; nastaju 20-ih godina i čine homogenu cjelinu koju je u potpunosti oblikovana knjigom Hrvatski bog Mars (1946);
novele okupljene oko motiva smrti...
tracking img